Letnja turistička sezona 2017 u Skadarliji

  • Vesti

Počela je letnja turistička sezona 2017 u Skadarliji. Najpoznatija beogradska ulica otvorena je za turiste ali i Beograđane.

I danas je Skadarlija simbol Beograda, iako su veliki šoping molovi postali „novi centri“ prestonice. I dalje se Skadarlija ističe kao turistička destinacija, boemska četvrt, nezaobilazni kutak za strance.

Čast da ove godine podigne zastavu Skadarlije pripala je glumcu, Tihomiru Arsiću.

Novi kulturno-zabavni program u izvođenju naših glumaca biće priređivan tokom jula i avgusta svakog petka uveče ispred Kuće Đure Jakšića.

Nastupaju Milan Milosavljević u ulozi Branislava Nušića, Milan Tubić u ulozi Đure Jakšića, Bojan Hlišč u ulozi Dobošara, Vesna Paštrović u ulozi Žanke Stokić, Ljilja Jakšić u ulozi Skadarlijske dame, i skadarlijski orkestar Ilije Pavlović.

Nastup se, kao i prošlih godina, održava na potezu od Skadarlijske česme do Kuće Đure Jakšića.

Istorija Skadarlije

Zanimljivo je da je prilikom gradnje Bajlonijeve pivare, 1892. godine u blizini Skadarske ulice pronađena lobanja Homo primagenijusa kao i nekoliko zuba mamuta. Lobanja pripada, po naučnicima, „prvom Beograđaninu“, koji je nestao za vreme Prvog svetskog rata.

Prve građevine na tlu današnje Skadarlije izgrađene su oko 1717. godine. Sredinom 19. veka na tom mestu je bila Ciganska mahala (Šićan-mala) sa četrnaest kuća, koja je 1872. godine zvanično postala Skadarska ulica.

Zanimljivo je da je do 19. veka sredinom ulice tekao potok. „Mala pivara“ je prerasla u „Bajlonijevu pivaru“, a krajem 19. veka otvorene su tada čuvene kafane „Bums keler“, „Vuk Karadžić“, „Zlatan bokal“, „Miloš Obilić“ i „Bandist“ i najpoznatije beogradske kafane „Tri šešira“ i „Dva jelena“.

Po „Vodiču kroz Beograd“ iz 1909. godine u Skadarskoj i okolnim ulicama bilo je 14 kafana, kada je u gradu živelo oko 90.000 stanovnika.

Sedamdesetih godina Skadarlija se „pobratimila“ sa pariskom boemskom četvrti Monmartr. Posle sređivanja, u Skadarskoj su bili kraljica Elizabeta, španski kralj Huan Karlos i kraljica Sofija, Džordž Buš stariji, Vili Brant, Margaret Tačer, Alberto Moravija, Sandro Pertini, Đina Lolobriđida, Bert Lankaster.